Istorijat

1953

Filijala Državnog instituta za projektovanje rafinerija, “Giproneftezavod”, osnovana je 1953. god u Omsku, po ukazu broj №1137 Saveta Ministara SSSR od 06.04.1951 god. i po ukazu №625 ministra naftne industrije od 17.04.1951 god.

Donošenje odluke o osnivanju filijale instituta “Giproneftezavod”, u Omsku, bilo je u vezi sa početkom izgradnje Omske rafinerije. Naime, u toku izgradnje rafinerije u Omsku bilo je neophodno brzo i efektivno rešavati mnogo tehničkih pitanja. Krajem 1953. god kolektiv filijale brojao je već 39 članova, koji su činili pretežno građevinsku i elektrotehničku grupu.

1954

Filijala je realizovala projekte za snadbevanje reagensima postrojenja Omske rafinerije, a takođe su prihvaćeni i realizovani projekti postrojenja za hidroforming – prvi industrijski proces katalitičkog reforminga.

U narednim godinama obim industrijskog projektovanja za Omsku rafineriju je sve više rastao, i činio je čak 60% ukupnog obima projektantskih poslova filijale.

1958

Omska filijala započinje projektovanje kompleksa i velikih postrojenja u Omskoj rafineriji, kao što su: postrojenje 8 za atmosfersku i vakuum destilaciju, desalter sirove nafte – postrojenje 7, postrojenje (42/3) za filtraciju ulja i postrojenje za deparafinizaciju. Pod nadzorom glavnog inženjera instituta sastavljena je tročlana grupa tehničkih nauka – prototip buduće tehničke grupe. Ova grupa je bila zadužena za izradu normativno-tehničke dokumentacije, standardnih projekata, kao i za crteže tehnoloških postojenja.

1959

Glavni institut ‘Giproneftezavod”, sa sedištem u Moskvi, postavio je Omsku filijalu za glavnog projektanta Omske rafinerije, severo-zapadne industrijske zone i industrijske zone Omska – grad ‘’Naftaša’’. Na ovaj način je bio ocenjen rad kolektiva filijale za projektovanje industrijskih objekata, kao što su postrojenja za reagense, postrojenje 8 za atmosfersku i vakuum destilaciju, desalter sirove nafte – postrojenje 7, postrojenje (42/3) za filtraciju ulja i postrojenje za deparafinizaciju.

Prema projektima instituta 1959. godine se već gradilo 13 industrijskih objekata, 82 građevinskih stambenih objekata i 32 objekata od kulturnog značaja.

1962

Omska filijala instituta ‘‘Giproneftezavod” je izvršila reviziju projektnog zadatka za rafineriju u Omsku, uključujući i savremena tehnološka postojenja. Projekat je previđao poboljšanje tehničko-ekonomskih pokazatelja preduzeća, kao i povećanje kvaliteta izlaznih produkata.

1965

Preko 76 % godišnjeg plana Omske filijale «Giproneftezavod» su činili radovi za rafineriju u Omsku. Grupa tehničkih nauka, koja je bila pod nadzorom glavnog inženjera, postala je tehničko odeljenje.

1966

U cilju povećanja kapaciteta i količine prerađene nafte u rafineriji u Omsku, na zahtev kompanije ‘’Minneftehimprom SSSR’’, Omska filijala instituta «Giproneftezavod» je ponovo odradila reviziju projektnog zadatka rafinerije. Ovaj projektni zadatak je nakon ponovljene revizije odobrilo Ministarstvo i dodelio mu pozitivnu ocenu. Prema rešenju Ministarstva rafinerijske i petrohemijske industrije SSSR, 9.11.1966 g. za direktora Omske filijale instituta “Giproneftezavod” izabran je A.Yu.Medvedovsky – zamenik glavnog inženjera rafinerije u Omsku.

1967

Usled povećane potrebe za projektovanjem stambenih objekata i objekata od društvenog značaja, pre svega u gradu-opštini ‘Naftaši’, pod rukovodstvom M.A.Miskevicha je otvorena radionica za arhitekturu i planiranje.

U periodu između 1968-1969 god., radionica za arhitekturu i planiranje filijale VNIPIneft je izradila radne crteže za potrebe izgradnje preko 100 hiljada metara kvadratnih stambenih objekata, četiri škole, sedam predškolskih ustanova, kao i zgrade naftnog instituta.

1968

Ukazom broj №302 kompanije ‘’Minnefthimprom SSSR’’, Omska filijala instituta ‘’Giproneftezavod’’ je preimenovana. Novi naziv bio je Omska filijala objedinjenog naučno-istraživačkog i projektnog instituta u oblasti rafinerijske i petrohemijske industrije (VNIPIneft). U leto 1968.god. je postavljen temelj nove zgrade instituta na prospektu Mira, broj 19-a.

1969

Institut je angažovan da izradi generalni projekat za rafineriju Komsomolsk-na-Amuru.

Krajem 60-tih godina, filijala je takođe izradila i planski projekat grada-opštine ‘’Naftaši’’ na području nekadašnjeg VSO-2 i VSO-3 – srušene su postojeće barake i izgrađene su nove, dobro uređene stambene jedinice.

Stambene jedinice koje su izgrađene prema projektima filijale, na godišnjem nivou, zauzimale su površinu do 2000 m2.

1970

Početak 70-tih godina. U institutu je obrazovan tehnološki sektor koji su činili inženjerske grupe za termotehničke instalacije - za ventilaciju i snadbevanje toplotom. Projektantima instituta su obezbeđene prve pokretne table za crtanje. Do tada se koristio osnovni pribor za crtanje – table, T-lenjir tzv. šine, trouglovi, lenjiri, krivuljari i sl. Uz pomoć Omske rafinerije, filijala je dobila prvi računar ‘’Mir-1’’.

1972

U omskoj filijali VNIPIneft je osnovana grupa za projektovanje laboratorija u rafinerijama. Prvi projekti su bili izrađeni za rafinerije u gradovima Kiriši, Ačinsk i Komsomolsk-na-Amuru. Usledila je izrada identičnih projekata za Čile, Irak, Kubu, Jugoslaviju. Projektantska grupa filijale je izradila preko 60 projekata laboratorija u rafinerijama.

Osnovano je Kompleksno arhitektonsko-građevinsko odeljenje (KASO). Njegov zadatak nije bila samo izrada arhitektonsko-građevinskih delova projekata stambenih i objekata od socijalno-kulturnog značaja, nego i izrada drugih delova projekata vezanih za vodovod i kanalizaciju, grejanje i ventilaciju, snadbevanje električnom energijom. Vremenom je KASO počeo da izrađuje projekte ne samo za Omsk, nego i za druge gradove širom Rusije – laboratorijske komplekse u Moskvi, Gorkom, Ufi, Jaroslavu, kao i u gradovima Mažeikiai (Litvanija) i Čardžou (Turkmenistan). Omskoj filijali VNIPIneft je poverena izrada generalnog projekta Rafinerije u Habarovsku.

1975

Započeto je projektovanje odvojenih objekata u rafineriji u Ačinsku. Kao Podizvođač radova, institut je izradio projektnu dokumentaciju: za postrojenje za vakuum destilaciju mazuta sa blokom za proizvodnju bitumena; postrojenje za proizvodnju bitumena kapaciteta 1 120 000 tona/god.; postrojenje za vakuum destilaciju mazuta za dobijanje sirovina za proizvodnju koksa sa niskim sadržajem sumpora i drugog lož goriva sa niskim sadržajem sumpora (proizvodni kapacitet 2 000 000 tona/god). Takođe, sektor za istraživanje i inženjering je završio složena istraživanja u vezi sa izgradnjom cevovoda za snadbevanje etilenom na trasi dugoj 268 km: Angarsk – Usolje – Sibirskoe – Zima. Trasa je prolazila kroz reke Oku, Belu i Kitu. Usled značajnog povećanja obima projektantskih poslova, u filijali je, pod nadzorom glavnog inženjera, osnovana sprecijalna proizvodno-dispetčerska služba.

1979

Prema projektu filijale (pod rukovodstvom glavnog inženjera projekta N.Z. Kogan-a) je rekonstruisano postrojenje za proizvodnju bitumen u kompaniji ‘’Omsknefteorgsintez’’ (današnje JAD ‘’Sibneft – Omska rafinerija’’). Bez povećanja broja stučnog kadra, proizvodni kapacitet postrojenja je duplo povećan zahvaljujući projektu filijale. Institut je, takođe, izgradio stambenu zgradu od devet spratova u Ulici 22. April. Moskovska izdavačka kuća ‘’Hemija’’ je objavila knjigu ‘’Proizvodnja naftnih bitumena’’, čiji su autori saradnici Omske filijale VNIPIneft: Yu.V.Rychkova, Yu.A.Plyaskina i. V.H.Akayeva. Knjiga je namenjena operaterima zaposlenim u proizvodnji bitumena, studentima tehničkih fakulteta i učenicima srednjih tehničkih škola, majstorima i inženjerima zaposlenim u rafinerijama.

1980

Osnovana je grupa sa ciljem da se u projekte vezane za preradu nafte, unose korekcije koje će sprečavati zagađenje atmosfere za vreme eksploatacije postrojenja. U saradnji sa ‘’Omsknefteorgsintez’’ (današnje JAD ‘’Sibneft – Omska rafinerija’’) prema projektu filijale je izvršena je rekonstrukcija postrojenja za primarnu preradu nafte, pod rukovodstvom glavnog inženjera projekta Yu.A. Plyaskina. Zahvaljujući ovom projektu, proizvodni kapacitet postrojenja je povećan za preko 50%. Ovaj projekat je izrađen u saradnji sa vodećim, kompetentnim iinstitutima u oblasti rafinerijske prerade: VNIINP – Objedinjeni naučno-istraživački institut za preradu nafte i VNIIneftemaš – Objedinjeni naučno-istraživački mašinski institut za preradu nafte. Identična rekonstrukcija je izvršena i za Angarsku rafineriju.

U decembru 1980. god. Institut se preselio u sopstvenu zgradu na prospektu Mira, 19a. Nakon prelaza u novi poslovni prostor, takođe je započeto korišćenje ES-1035 elektonskog računara. Pred sam kraj 1980. godine, tehnička biblioteka Instituta je brojala preko 45 000 tomova. Saradnici filijale su odlučili da u 1981.god., zahvaljujući primenama najnovijih naučnih i tehničkih dostignuća u svojim projektima, povećaju produktivnost rada, poboljšaju kvalitet i smanje troškove proizvodnje, te da primenom takvih mera obezbede minimalnu ekonomsku dobit od million rubalja. U narednoj godini, ovaj plan je uspešno realizovan.

1982

Institut je razradio prvi projekat normativnih vrednosti za maksimalno dozvoljene, granične vrednosti emisija za rafineriju u Omsku. U narednim godinama, prema utvrđenom zadatku kompanije ‘’Minneftehimprom’’, projekti standardnih maksimalno dozvoljenih vrednosti emisija su bili izrađeni za sve rafinerije na nivou generalnog projekta – u Komsomoljsku, Habarovsku, Ačinsku i Pavlodaru. Iz laboratorije instituta je izdvojena i formirana grupa ekologa, kojom je rukovodio glavni specijalista I.I. Snytina.

1983

Institut je angažovan da izradi generalni projekat Ačinske rafinerije. Iste ove godine je osnovan sektor za projektovanje i izradu maketa, pod rukovodstvom A. P. Fajinom.

1984

U rafineriji u Omsku je pušten u rad kompleks za proizvodnju aromatičnih ugljovodonika, izgrađen prema zajedničkom projektu Instituta i francuske kompanije ‘’Technip’’. Ovo je bio prvi put da je kolektiv Instituta sarađivao sa inostranim kolegama u izradi jednog projekta.

1985

Započeta je prva faza rada Instituta uz pomoć programa za automatsko projektovanje (CAD).

1986

Institut je postao generalni projektant za sve rafinerije u Rusiji istočno od Urala (osim Angarske rafinerije). Institutu je povereno projektovanje rafinerije u Pavlodaru. Završena je izrada projektne dokumentacije za proširenje Ačinske rafinerije. Prvi kompleks za proizvodnju naftnog koksa, činili su: postrojenje za vakuum destilaciju mazuta kapaciteta 2000 t/g, postrojenje za odloženo koksovanje (№ 1) kapaciteta 600 000 t/g; postrojenje za termičku obradu koksa (№ 1) kapaciteta 140 000 t/g. Kako bi se omogućile ovakve razmere proizvodnih kapaciteta bilo je neophodno projektovanje proširene infrastrukture Ačinske rafinerije.

1987

U Rafineriji u Omsku je pušten u rad kompleks Manipulacije - za smeštanje sirovina i produkata, izgrađen prema projektu Instituta.

1989

Završen je projekat i pripremljena je tehnička dokuimentacija za rekonstrukciju Ačinske rafinerije (drugi kompleks za proizvodnju naftnog koksa). U rafineriji u Omsku je, prema projektu Instituta, završena modernizacija postrojenja za katalitičko krekovanje.

1990

Izrađen je još jedan projekat rekonstrukcije rafinerije u Omsku koji je predviđao izgradnju dva kompleksa – alkilaciju sumpornom kiselinom i LK-8U.

1991

25.10.1991 god., ukazom broj №376 Ministarstva za naftnu i petrohemijsku industriju SSSR, Omska filijala instituta VNIIPIneft je preimenovan u institut za projektovanje u oblasti rafinerijske, petrohemijske i hemijske industrije – ‘’Omskneftehimproekt’’.

Izrađen je projekat za pretovar naftnih derivata i kompleksa za pripremu goriva za skladištenje za ZAD ‘’Transbunker’’ u Vaninu (Habarovska oblast). Izrađen je projekat rekonstrukcije pristaništa sa izgradnjom tehnološke platforme. U rafineriji u Omsku je pušten u rad kompleks za termičku obradu koksa, izrađen prema projektu Instituta. U saradnji građevinskog sektora sa Jugoslovenskom kompanijom je bio izrađen projekat ciglane, u skladu sa zahtevima jugoslovenske tehnologije. Iste godine je završen projekat za proizvodnju betona i maltera, izrađen prema finskoj tehnologiji, što je omogućilo Omskoj rafineriji da reši problem nestašice građevinskog materijala.

1992

Za ZAD ‘’Transbunker’’ u Vaninu (Habarovska oblast) završeni su projekti otvorene i zatvorene drenaže za pražnjenje lakih naftnih derivata, kao projekat drenaže za pražnjenje teških naftnih derivata. Projekti su podrazumevali opremljenost modulima za zagrevanje mazuta u železničkim cisternama.

Brošura u boji, posvećena Institutu, objavljena je u Izdavalaštvu ‘’Omich’’. U brošuri se, između ostalog, nalazila i šema ‘’Strukturna raspodela proizvodnih sektora Instituta’’. Prema podacima prikazanim u brošuri, 26% od ukupnog broja poslova Instituta su činile glavne tehnologije, 23% - građevinska i industrijska infrastruktura, po 10% - projekti vezani za grejanje, hlađenje i snadbevanje električnom energijom, 9% - nadzor i automatizacija procesa, 8% - vodovod i kanalizacija, 7% - razvoj inženjeringa i strategijsko planiranje, 7% - ostali poslovi.

1993

Sektor za razvoj inženjeringa je učestvovao u uspostavljanju mreže hidrogeoloških bušotina za režimsko osmatranje i nadzor podzemnih voda na teritoriji rafinerije u Omsku.

Prema projektu ‘’Omskneftehimproekta’’, u rafineriji u Omsku pušten je u rad kompleks postrojenja za proizvodnju sumpora, kao i postrojenje za proizvodnju vodonika.

Usled događaja u Čečeniji, zatvoren je projektni institute ‘’Grozgiproneftehim’’, pa su sve obaveze u vezi sa izradom projekta KT-1 u Omskoj rafineriji, prešle u ruke ‘’Omskneftehimproekta’’.

1994

Odlukom uprave Omske oblasti broj №332-RK, donetom dana 11.05.1994 god. i odlukom Državne agencije za imovinu Ruske Federacije broj №350-R, donetom dana 24.02.1993 god. i odlukom broj №586-R, donetom dana 5.04.1993, institut ‘’Omskneftehimproekt’’ je preimenovan u akcionarsko društvo otvorenog tipa (ADOT) ‘’Omskneftehimproekt’’.

Iste ove godine je, izgrađen prema projektu instituta, pušten je u rad kompleks za duboku preradu nafte u Rafineriji ‘’Sibneft-Omskiy’’, u čiji je sastav ušlo postrojenje KT-1/1 kapaciteta 4200000 t/g. Puštanjem u rad ovog postrojenja, rafinerija je počela da proizvodi 320000 tona butan-butilenske frakcije godišnje.

1997

Prema ukazu broj № 2017 Omske gradske upravne komore od 14.07.1997 god. ADOT ‘’Omskneftehimproekt’’ je preimenovano u OAO ‘’Omskneftehimproekt’’.

1998

Ministarstvo goriva i energetike Ruske Federacije postavilo je Institut za vodeću projektantsku organizaciju u oblasti prerade nafte i gasa za uvođenje sistema kvaliteta zasnovanih na međunarodnim ISO standardima serije 9000 (prema ukazu broj №175). U rafineriji u Habarovsku je pušteno u rad postrojenje za apsorpciju i frakcionisanje gasova, namenjeno za: razdvajanje zasićenih ugljovodonika sa postrojenja za atmosfersku i vakuum destilaciju, riforminga, za dobijanje frakcija propana za kućnu upotrebu, frakcije butana i stabilnog benzina. Cilj ove izgradnje je bilo povećanje količine i poboljšanje kvaliteta tečnih gasova.

1999

Ministarstvo goriva i energetike Ruske Federacije je postavilo Institut za glavnu teritorijalnu organizaciju (na prostoru Istočnog, Severo-istočnog i Uralskog regiona) za obezbeđivanje naučno-tehničkog i metodološkog doprinosa ispitivanjima u oblasti energetike u rafinerijama, kao i za uvođenje tehnologija i aktivnosti za uštedu energije (prema ukazu broj №324).

2000

Krajem 2000. godine, Državni Komitet za građevinu Ruske Federacije je dao visoku ocenu rada ‘’Omskneftehimproekta’’ i ubrojao ga među prvih sto najboljih projektnih organizacija, a takođe je izrazio duboku zahvalnost za visoke pokazatelje proizvodno-finansijske aktivnosti, povećanje kvaliteta i konkurentnosti u oblasti projektovanja.

Obim izvršenih projektno-istraživačkih radova Instituta je brojao 21 milion rubalja i 250 članova kolektiva. Institut je razrađivao sve delove projekata za potrebe izrade građevinske dokumentacije i projektovanja zgrada i objekata prvog i drugog nivoa odgovornosti; Institut se bavio razvojom inženjeringa u oblasti građevine, čak i za radove koji su se izvodili na teritorijama sa veoma oštrim geološko-klimatskim uslovima.

2001

Početkom 2001. godine, ‘’Omskeneftehimproekt’’ je posedovao dozvole za izradu projektno-istraživačkih radova, odnosno licence Državnog građevinskog komiteta Ruske Federacije, Državne rudarske tehničke kontrole Ruske Federacije, Državnih organa za zaštitu od požara Ministarstva unutrašnjih poslova Ruske Federacije i Državnog komiteta za zaštitu životne sredine. Stepen automatizacije projektovanja u Institutu je činio 70%.

Akcionarsko društvo JAD ‘’Omskneftehimproekt’’ je za generalnog direktora izabralo Igora Mihajloviča Zugu.

U rafineriji u Omsku je pušten u rad kompleks postrojenja za bezolovni benzin i postrojenje za alkilaciju sumpornom kiselinom. Projekat je izradio Institut u saradnji sa kompanijom ‘’Technip’’ (Francuska). Na jesen 2001. godine, 51% akcija ‘’Omskneftehimproekta’’ su bile u državnom vlasništvu, 18,3% u vlasništvu privatne kompanije ‘’Sibpromservis’’, a ostali delovi akcija su bili u vlasništvu fizičkih lica. U toku 2001. god, u Institutu je zaposleno 18 mladih specijalista – diplomiranih inženjera Univerziteta u Omsku.

2002

Realizovana je prva faza studije izvodljivosti projekta za izgradnju rafinerije u Ireljahsku, Jakutija. Studija izvodljivosti je obuhvatala: kombinovano postrojenje za atmosfersku i vakuum destilaciju kapaciteta 250 000 t/g; postrojenje za hidrokrekovanje sa blokom za hidrodeparafinizaciju dizela; postrojenje za katalitički riforming gasa i benzina; postrojenje za proizvodnju vodonika; visbrejking katrana; aminsku apsorpciju gasova i proizvodnju sumpora; proizvodnju bitumena i bitumena sa primesama sumpora. Pored toga, projektovani su pomoćni objekti od opšteg rafinerijskog značaja. Planirana dubina prerade nafte u rafineriji u Ireljahsku je jedna od najvećih na teritoriji Rusije - 78,8%.

U novembru 2002 god. u Institutu je održan seminar pod nazivom ''Projektovanje polja rezervoara''. Na seminaru su učestvovale i ogranizacije kao što su – Omska rafinerija, kompanija ''Transsibneft'', kompanija ''Transnefteprodukt'', Glavno odeljenje za civilnu zaštitu i hitne situacije, Komitet prirodnih resursa, Državni rudarski tehnički nadzor, Državni nadzor za zaštitu od požara itd. Nakon seminara objavljen je sbornik izlaganih radova.

Puštena je u rad sveobuhvatna interna kablovska računarska mreža, koja je omogučila svim projektantima instituta rad i komunikaciju u jedinstvenom informacionom prostranstvu.

U toku 2002 god. Institut je zaposlio još 26 novih saradnika. Kompanija ''Omskneftehimproekt'' je počela sa realizacijom samostalne pripreme budućih kadrova – pripremajući buduće specijaliste još dok su školskoj klupi. Učenici tehničkih škola su imali mogućnost da uče u tehničkoj biblioteci Instituta, da se konsultuju sa inženjerima Instituta, da koriste kancelarijsku opremu za izradu seminarskih radova, kao i da idu na proizvodnu praksu u Institutu.

2003

Kompanija ''Omskneftehimproekt'' je obeležila 50-godišnjicu postojanja. Uoči obeležavanja jubileja pušten je u rad inženjerski kompleks holandske tehnologije TDS-600. U svečanoj sali Instituta bio je održan stručni seminar ''Problemi bezbednosti, ekologije i automatskog upravljanja tokom transporta, utovara i istovara, kao i skladištenja nafte i naftnih derivata''. U radu na seminaru su učestvovali inženjeri 30-tak kompanija i organizacija. Takođe, seminar je održan u saradnji sa Udruženjem inženjera u oblasti rafinerijske i petrohemijske industrije Rusije. Nakon završetka seminara objavljen je sbornik. Takođe, Lokalni organ državne statistike na nivou Omske oblasti je objavio sbornik radova za 2003. godinu. Prvorangirano mesto među najefikasnijim kompanijama u regionu pripalo je kompaniji ''Omskneftehimproekt''.

2004

Institut je prošao sertifikacionu reviziju u vezi sa poštovanjem zahteva Međunarodnog standarda ISO 9001:2000 i registrovan je u međunarodnom organu za sertifikaciju SGS International Certification Services S.A. (Švajcarska). Kompanija ''Omskneftehimproekt'' je zauzela prvo mesto u sferi projektantskih i istraživačkih oranizacija prema odluci Ministarstva industrije i energetike Ruske Federacije i nagrađena je Diplomom za postizanje visoke efektivnosti i konkurentnosti u oblasti projektovanja.

2005

JАD ''Omskneftehimproekt'' je osvojilo tender za izradu projekta ''Promena režima postrojenja AT-2 kompanije ''Lukoil-Uhtaneftepererabotka'' u režim visbrejkinga'' kapaciteta 800 000 t/g, čija je izgradnja predviđena u periodu 2006-2007 godine. JAD ''Lukoil-Uhtaneftepererabotka'' na ovom postrojenju planira proizvodnju prečišćenog ugljevodoničnog gasa, stabilnog benzina, lakog gasnog ulja i ostatka visbrejkinga – koristi se za namešavanje lož goriva. Kompanija ''Sibneft'' je pustila u rad modernizovano postrojenje za katalitički riforming L-35-11/1000. Zahvaljujući modernizaciji ovog postrojenja moći će da se prerađuje do milion tona sirove nafte godišnje. Novi proizvodni kapacitet omogućava značajno povećanje produkcije platformata – glavne komponente za proizvodnju visokooktanskih benzina. U projektovanju ovog postrojenja je učestvovao inženjerski kadar ''Omskneftehimproekt-a''.

2006

Početkom 2006. godine, Institut je posedovao 200 personalizovanih računara. U radnom kolektivu Instituta bilo je zaposleno 7 studenata doktorskih studija i 2 doktora tehničkih nauka. Ukupan radni kolektiv Instituta brojio je 302 ljudi. 
Kompanija ''Omskneftehimproekt'' je izradila investicioni plan za rafineriju Yaysk za kompaniju ''NefteHimServis'' iz grada Novokuznjeck (Kemerovska oblast). Konačna verzija izgradnje predviđa, da će se u pomenutoj rafineriji godišnje prerađivati 1 milion sirove nafte.

Iste godine, ONHP je počeo sa izradom predviđenog dela i projektne dokumentacije za potrebe bloka izomerizacije postrojenja za katalitički riforming JAD ''Lukoil-Uhtaneftepererabotka''.

2007

Ovu godinu je obeležio početak saradnje sa kompanijom ''Rosneft'' u okviru realizacije projekta izgradnje najvećeg petrohemijskog kompleksa na Dalekom Istoku kapaciteta za primarnu preradu 20 miliona tona sirove nafte godišnje.

Potpisan je Sporazum između Vlade Omske omblasti i četiri vodeća projektantska instituta u Omsku, koji ulaze u sastav ''Ruskog instituta za naftu i gas''.

''Omskneftehimproekt'' je počeo izradu projekta za izgradnju postrojenja kompleksa za proizvodnju benzena za rafineriju Atyrausk u Republici Kazahstan.

Institut je pobedio na konkursu za izradu projekta kompleksa za hidrokrekovanje za rafineriju ''RN-Komsomolsk'' (kompanija ''Rosneft).

Pušteno je u rad postrojenje za visbrejking kompanije ''Lukoil-Uhtaneftepererabotka'' koje je izgrađeno prema projektu ONHP – a.

2008

Kompanija «Оmskneftehimproekt» je obeležila 55-godišnjicu od osnivanja.

2009

Potpisan je Sporazum o strategijskoj saradnji između kompanije ''Omskneftehimproekt'' i najveće inženjering kompanije Kine – Sinopec Engineering.

Pušten je u rad blok izomerizacije u pogonu kompanije ''Lukoil-Uhtaneftepererabotka''. Projektnu i radnu dokumentaciju za blok izomerizacije je izradilo JAD ''Omskneftehimproekt''.

2010

Otvorena je filijala JAD ''Omskneftehimproekt'' u Republici Srbiji – ''Omskneftehimproekt-Balkans''. Institut je postao generalni projektant za dve rafinerije srpske kompanije NIS u gradovima Pančevo i Novi Sad.

Počela je izgradnja kompleksa za hidroobradu dizel goriva i benzina katalitičkog krekinga.

Projekat hidroobrade dizel goriva za glavne rafinerijske pomoćne sisteme su izradili inženjeri ''Omskneftehimproekta''. Projekat predviđa izgradnju postrojenja u Omskoj rafineriji za proizvodnju naftnih derivata, koji će biti u skladu sa zahtevima klase «4» i «5». Predviđeni kapaciteti ovih postrojenja su 1,2 miliona i 1,3 miliona tona godišnje, respektivno. Nakon ove modernizacije, Omska rafinerija će postati jedna od vodećih naftnih kompanija u pogledu tehnološkog sektora.

Potpisan je Sporazum o strategijskoj saradnji sa Kompanijom KBR (Hjuston, SAD) za zajedničko projektovanje na teritoriji Rusije, teritorije Zajednice nezavisnih država, kao i za dalje međusobno razvijanje delatnosti na teritoriji drugih država.

U Omskoj rafineriji je pušteno u rad najveće postrojenje za izomerizaciju lakih frakcija – ''Izomalk-2'', koje je izgrađeno u rekordno kratkom roku za samo 20 meseci.

Ovakav kompleks je priznat za najveći kompleks takve vrste na teritoriji Ruske Federacije i ubraja se među tri najveća kompleksa za izomerizaciju u svetu. Godišnja proizvodnost je 800 000 tona izomerizovanog proizvoda.

JAD ''Omskneftehimproekt'' je neposredno učestvovalo u realizaciji ovog ''poduhvata'' – izradio je radnu i projektnu dokumentaciju za glavne rafinerijske pomoćne sisteme.

Takođe, za aktivno učešće na izradi projekta ''Izomalk-2'', JAD ''Omskneftehimproekt'' je dobilo pozitivan rezultat Glavne državne revizione komisije Rusije.

U JAD ''Omskneftehimproekt'' je održana prva naučno-tehnološka konferencija mladnih inženjera, čiji je inicijator bio Savez mladnih inženjera Instituta.

Na konferenciji je učestvovalo 17 izlagača iz 12 strukturnih pod-sektora. Osim mladih inženjera i njihovih mentora na konferenciji su prisutstvovali počasni gosti, rukovodioci strukturnih pod-sektora, saradnici i veterani Instituta. Urednički savez konferencije je predvodio veteran JAD ''Omskneftehimproekt'', nosilac zlatne značke ONHP – a, g. Krasnyh V.V.

Ove godine je takođe započeta adaptacija unutrašnjih dokumenata ne samo u skladu sa ISO standardom 9001, nego i u skladu sa standardom API (American Petroleum Institute), koji su specijalizovani u oblasti gasne i naftne industrije, a koja je glavna delatnost Instituta ''Omskneftehimproekt''.

2011

Otvorena je filijala OAD ‘’OMSKNEFTEHIMPROEKT’’ u Moskvi – ‘’Omskneftehimproekt – Moskva’’.

2012

ONHP je dobio dozvolu za projekovanje jedanog od najvećih svetskih petrohemijskih kompleksa za JAD ''Rosneft'' – Istočnu petrohemijsku kompaniju, koji će se nalaziti u Rusiji, u gradu Nahodka. Ovaj kompleks ima izuzetno veliki kapacitet prerade nafte – 10 miliona t/g. U projektovanju ovog grandioznog kompleksa ONHP sarađuje sa vodećim inostranim i ruskim kompanijama. Takođe, ONHP je izabran za generalnog projektanta kompleksa za duboku preradu nafte u rafineriji u gradu Atyrau, u Republici Kazahstan. Projekat ''Izgradnja kompleksa duboke prerade nafte u rafineriji u gradu Atyrau'' je, pre svega, usmeren na dobijanje produkata većeg ekološkog kvaliteta, racionalno korišćenje kvalitetnog i skupog goriva i povećanje ekološke bezbednosti proizvodnje. Predviđeni nivo dejstva na životnu sredinu neće previšavati normativne vrednosti, a inženjersko-tehnička rešenja projekta i izabrani način rasporeda objekata će biti u skladu sa ekološkim zahtevima Republike Kazahstan. JAD ''Omskneftehimproekt'' je učestvovalo u Biznis sammit – u Azijsko-Pacifičke Ekonomske Kooperacije koji je održan u periodu od 7 – 8 septembra 2012. godine na ostrvu Russky u Vladivostoku. Na sammit – u je učestvovalo preko 700 vodećih biznis organizacija Pacifičkog regiona, predsednici država i top menadžera.

Dana 24.10.2012, u rafineriji ''Gazprom neft'' u Omsku, svečano je pušteno u rad postrojenje za hidroobradu dizel goriva kapaciteta 3 miliona tona.

2013

60 godina od osnivanja ОАD “Omskneftehimproekt”.

2014

ONHP je započeo izradu projekta za rafineriju u Novošahtinsku.

2015

...

2016

...

2017

...